Gouvènman Ostralyen an mete detèktè nan kèk pati nan Gran Baryè Reef la pou anrejistre kalite dlo a.
Gran Baryè Reef la kouvri yon sifas apeprè 344,000 kilomèt kare sou kòt nòdès Ostrali. Li gen plizyè santèn zile ak plizyè milye estrikti natirèl yo rele resif koray.
Detèktè yo mezire nivo sediman ak materyèl kabòn k ap koule soti nan Rivyè Fitzroy pou ale nan Keppel Bay nan Queensland. Zòn sa a sitiye nan pati sid Gran Baryè Reef la. Sibstans sa yo ka nuizib pou lavi maren.
Pwogram nan administre pa Òganizasyon Rechèch Syantifik ak Endistriyèl Commonwealth la (CSIRO), yon ajans gouvènman Ostralyen. Ajans lan di travay la itilize detèktè ak done satelit pou mezire chanjman nan kalite dlo.
Ekspè yo di kalite vwa navigab kotyè ak andedan Ostrali yo menase akoz ogmantasyon tanperati, ibanizasyon, deforestasyon ak polisyon.
Alex Held prezante pwogram nan. Li te di VOA ke sediman an kapab danjere pou lavi maren paske li bloke limyè solèy la nan fon lanmè a. Mank limyè solèy la ka nuizib pou kwasans plant maren yo ak lòt òganis yo. Sediman an depoze tou sou tèt resif koray yo, sa ki afekte lavi maren yo la.
Held te di ke yo pral itilize detèktè ak satelit pou mezire efikasite pwogram ki vize diminye koule oswa egzeyat sediman rivyè nan lanmè a.
Held te note ke gouvènman Ostralyen an te aplike yon seri pwogram ki vize diminye enpak sediman sou lavi maren. Sa yo enkli pèmèt plant yo grandi bò kabann rivyè ak lòt kò dlo pou anpeche sediman antre.
Anviwònmantis yo avèti ke Gran Baryè Reef la ap fè fas ak plizyè menas. Men sa yo enkli chanjman klimatik, polisyon ak dechè agrikòl. Reef la pwolonje sou apeprè 2,300 kilomèt epi li te sou Lis Eritaj Mondyal Nasyonzini depi 1981.
Ibanizasyon se pwosesis kote plis moun kite zòn riral yo pou vin viv nan vil yo.
Dat piblikasyon: 31 janvye 2024